„Vrata pakla“ kod Priboja – prijepoljska deponija ekološka bomba

root   31. октобар 2020.

Ekološka ravnoteža odavno je narušena u dolini Lima. Tu se nakupilo sve što ljudima nije potrebno od Plava do pribojske hidrocentrale. Toga smo postali svesni posebno ovog leta kada smo primorani da odmor provedemo u Srbiji, a u vrelim danima kraj sveže vode Lima mogli smo samo da se slikamo. Odgovornost nije samo na pojedincima, već i na nadležnima koji bi trebalo da upravljaju otpadom.

Gledano sa visine, priroda lepotom zaustavlja dah, a iz čamca ekološka katastrofa. Godinama se zagađuje i ruži Potpećko jezero koje je nekada bilo raj za kupače. Ekolozi obećavaju da će uskoro postaviti sajlu uz pomoć koje će lakše uklanjati otpad koji stiže iz pet crnogorskih opština i Prijepolja.

Siniša Laković iz ekološkog udruženja „Jastreb“ iz Priboja smatra da bi trebalo zabraniti deponovanje smeća na obalu Lima. To bi bilo jedino trajno rešenje. 

Prema njegovim rečima Priboj je ugrožen pošto je poslednja opština u Srbiji kroz koju protiče Lim. Sve što se u reku baci dođe do tog grada.

„Mi smo svesni da ovo nije trajno rešenje, ali je bolje rešenje nego sada kako je“, kaže Laković.

Prijepoljska deponija je ekološka bomba. Još jedna, nešto manja, je uz Lim i na teritoriji pribojske opštine.

Na gradskoj deponiji „Duboko“ u Druglićima odlaže se otpad iz Priboja i susedne opštine Nove Varoši. Iako ovo smeće ne završava u Limu, svakodnevni su požari i širi se dim. Pribojci deponiju zbog toga nazivaju i „Vrata pakla“.

Neodgovorno ponašanje sa otpadom udaljava Srbiju od evropskog puta.

„To celo 27. poglavlje je toliko daleko i od ljudi i od lokalnih samouprava koje nemaju resurse bez pomoći ministarstva, države, Evropske unije i umreženo tripartitno Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore, da bi rešili ovaj problem“, naglašava Goran Reković iz Udruženja građana „Primus“ iz Priboja.

Kao moguće rešenje odavno je pripremljen projekat za izgradnju regionalne deponije, ali ga koči nesposobnost tri opštine i nadležnog ministarstva, kaže prvi čovek Priboja.

„Imate ‘Stanjevinu’ i imate nerešeno pitanje preduzeća koje treba da gazduje regionalnom sanitarnom deponijom. Imate ignoranciju ministarstva. Kad opštine nisu sposobne, očigledno vidite da nisu sposobne da vode tako značajan projekat. To je dužnost i obaveza ministarstva da radi. Oni su otprilike voleli da se slikaju, da prave neke projekte koji nemaju veze sa suštinom“, kaže Lazar Rvović predsednik opštine Priboj.

Voleli bi građani i da se kao nekad okupaju u Limu, ali im je zbog svega što nosi voda, ostalo samo da se slikaju na obali.

Podeli: